TKO JE JAČI TAJ TLAČI
Povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. studenog održan je okrugli stol u Vijeću bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije u Zagrebu u organizaciji Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije na kojemu je gostovao dr. sc. Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik u Institutu za migracije i narodnosti i profesor na Hrvatskim studijima. Okrugli stol otvorio je Salih Huremović, predsjednik Vijeća i Koordinacije, koji je govorio o povijesti Međunarodnog dana tolerancije i njegovu značenju. Razgovor s Milardovićem vodio je Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji.
-Oko nas je vatreni festival netolerancije i u policijskoj sferi, ekonomskoj, socijalnoj od našeg društva pa nadalje – rekao je Beus Richembergh i nastavio: -Mnoge vrijednosti za koje smo do prije nekoliko godina mislili da su proklamirane, u Ustav su upisane i trajne te samim time neupitne, dolaze pod znak pitanja. Svako malo pokrene se inicijativa koja smjera na prava neke manjine. Najnoviji slučaj da su međunarodnom policijskom akcijom uhićena dva maloljetnika govori da netolerancija nije odvratan i ružan sport kojim se bave veliki, pokvareni i moćni dečki nego nešto što dolazi u kuće i u škole gdje su naša djeca i gdje se oblikuje naša budućnost. Zato s pravom trebamo mi pripadnici manjina o tome početi razgovarati. Ako budemo prešućivali iz nelagode, trebamo biti svjesni situacije da neko zlo koje se događa nekoj manjini u kojoj trenutno nismo mi, ne znači da će se zaustaviti na toj manjini nego je samo pitanje vremena, ako se bude ignoriralo i toleriralo, kada će zakucati na naša vrata – rekao je Beus Richembergh te dodao da su prava univerzalna, ili ih imaju svi ili nitko. Kako u današnjoj Europi živjeti bez straha pitanje je koje je Beus Richembergh postavio politologu Milardoviću, koji se na znanstvenoj razini bavi migracijama i teoriju migracija predaje na Hrvatskim studijima.
-Toleranciju treba smjestiti u kontekst prosvjetiteljstva u Europi. Od prosvjetiteljstva u 18. stoljeću do 21. stoljeća bilježimo podosta mjesta iz povijesti netolerancije: 1. svjetski rat, 2. svjetski rat, svi ratovi koji su se dogodili poslije. Prvo pitanje se odnosi na geopolitiku – teza je sljedeća jedan stari svijet, bipolarni svijet, je na izmaku. Jedna epoha, koja je jamčila međunarodni poredak na temelju međunarodnog prava, je na izmaku. Narušavanje toga poretka vidimo na primjeru rata u Ukrajini i najavu multipolarne strukture svijeta ili multipolarizma gdje se pojavljuju novi akteri u međunarodnim odnosima i vanjskoj politici, Kina, Indija Brazil, Rusija i JAR. Ne znamo kako će se u konačnici strukturirati taj multipolarni svijet. U tom multipolarnom svijetu Europa, prije svega nije država, pa ima problem kako formulirati sebe kao novo-starog geopolitičkog aktera – rekao je Milardović. Pitanje je, upozorava Milardović, hoće li se taj novi multipolarni svijet držati međunarodnog prava ili će se ponašati po onome „tko je jači taj tlači“. U tom slučaju možemo se pripremati na neke nove ratove i nove tipove netolerancije. Milardović je govorio i o rastu populizma s kojim je na pojmovnoj razini teško izaći na kraj jer postoji desetak tipova populizma koji se pojavljuje na ljevici, centru i desnici. Istaknuo je da je europskoj novoj desnici cilj promijeniti institucije, a povezana je s ruskom desnicom. -Temeljni ugovor suradnje europske i ruske desnice je rekonstrukcija Europe – rekao je Milardović i nastavio govoriti o ostalim uzrocima netolerancije.
