ODRŽAN 1. SUSRET MLADIH BOŠNJAKA HRVATSKE

Prvi susret mladih Bošnjaka Hrvatske, održan 12. ožujka 2016., započeo je molitvom u džamiji u Zagrebu nakon koje je održano predavanje o važnosti nacionalnog identiteta i imena Bošnjak, asimilaciji i integraciji nacionalnih manjina u RH. Oko 200 mladih Bošnjakinja i Bošnjaka iz deset hrvatskih gradova, i njihovi gosti iz četiri grada Bosne i Hercegovine, slušali su izlaganje o značenju imena Bošnjak i tradiciji. Poslije govora Aziza ef. Hasanovića, predsjednika Mešihata Islamske zajednice Hrvatske, prisutne je pozdravio Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba koje je organiziralo Susret bošnjačke mladeži Hrvatske. Omerbašić je naglasio da je odaziv bio vrlo dobar i da je ostvaren cilj povezivanja mladih Bošnjaka Hrvatske i BiH. – Asimilacija je neizbježna činjenica, a mi smo tu da je pokušamo odgoditi na što dulji period i da kultura svih nacionalnih manjina ostane u hrvatskom društvu integrirana te da na kraju krajeva Hrvatska bude bolja i bogatija zemlja – kaže Omerbašić koji je pohvalio predavača Ervina Jahića, pjesnika i predsjednika KUDB «Preporod» koji je publici poetski predočio značenje imena Bošnjak. – Jahić je pokazao kako se bošnjačko pitanje spominjalo kroz književnost, što ga je iniciralo i tko su njegovi akteri i mislim da se mogu izvući dobri zaključci iz toga, pogotovo nas koji nismo skloni poetskom razmišljanju i izražavanju – kaže Omerbašić koji vjeruje da će ovaj projekt, koji je osmislio student Armin Hodžić, vijećnik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba, zaživjeti i imati još veći odaziv te biti još kvalitetnije popraćen od sudionika i predavača. Ervin Jahić je pokušao mladoj publici objasniti bošnjaštvo kroz vlastitu poziciju. – Htio sam osvijestiti ovoj mladeži da je Hrvatska prostran i ugodan dom za njihove razlike i da s tim razlikama oni trebaju emancipirati i lijepo se nositi s njima kroz samopoštovanje, znanje i svijest o sebi. Mladi Bošnjaci trebaju ponosno nositi svoja imena i identificirati se sa svojom bštinom kao takvom. Ponašamo li se kulturno i prema sebi i drugima, zasigurno će to biti nešto iz čega će se proizvoditi zdrav odnos, zdravo ćutanje sebe – kaže Jahić. Nakon radnog dijela sudionici su se družili u Omladinskom klubu muslimana Zagreb, a neki od njih su rado odgovorili na pitanje novinara pa smo doznali da je među Bošnjacima, primjerice, bilo i Albanaca poput Osmana Hajradinija koji su htjeli nešto doznati o bošnjaštvu. Na susretu je bio i Dino Kadić, 17-godišnji odbojkaš iz Zagreba, član kadetske odbojkaške reprezentacije Hrvatske. – Došao sam na vjeronauk i vidjeti prijatelje te doznao da je danas susret mladih Bošnjaka. Bilo mi je zanimljivo pa sam ostao. Bošnjak sam, moji su roditelji aktivni u bošnjačkoj zajednici, od prvog razreda osnovne škole dolazim svake subote na vjeronauk u džamiju. Nikad nemam problema u komunikaciji s drugima jer otvoreno kažem da sam musliman. U hrvatskoj kadetskoj odbojkaškoj reprezentaciji sam i kad nam na natjecanjima daju svinjetinu za jelo, odbijem i uzmem nešto drugo – kaže Kadić koji namjerava studirati na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i uspjeti u sportu kojim se bavi. Almedin Ćorić je došao iz Tuzle, 16 mu je godina, a za susret Bošnjaka doznao je od efendije u tuzlanskoj džamiji. – Iz Tuzle nas je došlo više od dvadeset. Bilo nam je drago upoznati druge ljude i vidjeti kako se odnose prema našoj vjeri. Dojmilo me se kako su predstavili našu vjeru, koja nije negativna iako je mnogi u svijetu danas takvom predstavljaju – kaže Ćorić. Dino Alijagić iz Zagreba, nije Bošnjak, ali ima mnogo prijatelja i dolazi s Osmanom Hajradinijem na vjeronauk u džamiju. Alijagić trenira borilačke vještine i voli se družiti s vršnjacima pa se dobro osjećao i na susretu bošnjačke mladeži. Buduća medicinska sestra Alma Dizdar iz Siska, došla je upoznati nove ljude i doznati nešto više o bošnjaštvu. Ide u medicinsku školu i priznaje da je doživjela incident zato što je muslimanka. Razočaralo ju je što joj je to prigovorila osoba za koju je mislila da joj je prijatelj. Đemal, student međunarodnih odnosa i europskih studija, je došao iz Sarajeva, a izjavio je da mu je zadovoljstvo prisustovati susretu mladih Bošnjaka RH i vidjeti da ih toliki broj uči o identitetu i razgovara o tome što trebaju raditi kao građani RH. – Moraju raditi na svojem identitetu kao Bošnjaci, ali moraju biti ponosni i na jednu i na drugu stranu, trebaju dati društvu najbolje od sebe – kaže Đemal koji namjerava biti diplomat i političar. Džana Suljević iz Dubrovnika, studentica 3. godine Edukacijskog rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, došla je na sustet zaintrigirana temom krize nacionalnog identiteta, problemom mladih Bošnjaka u Hrvatskoj, i htjela nešto više doznati o tome. Džana je iz tradicionalne muslimanske obitelj i odmalena je upoznata s pojmom Bošnjak. – Znam povijest bošnjaštva i smisao promicanja nacionalnog identitet. Mislim da bi češće trebalo organizirati skupove mladih i govoriti o nacionalnom identitetu. Što sam starija sve sam osvještenija i sve više poštujem stupove islama pa tako i post tijekom ramazana i klanjanje – kaže Džana koja najviše voli blagda Ramazan. Osim mladeži, u publici su bili i Mevludi Arslani, direktor Islamske gimnazije u Zagrebu, Isak Hodžić, tajnik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske “SABAH” i tajnik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, mr. sc. Kemal Bukvić, vijećnik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Ferid Dizdarević, predsjednik BKUD «Sevdah» te drugi uglednici bošnjačke zajednice u Hrvatskoj.

Objava: 14. ožujka 2016. 11:05