NE MORAMO ČEKATI POSEBAN DAN KAKO BI NAS UPOZORIO DA TREBA ČINITI DOBRO

Obilježavanje Dana Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba održano je 11. prosinca u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Juraj Bahnik, predsjednik Koordinacije, pozdravio je uzvanike: predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba Joška Klisovića, izaslanicu gradonačelnika Grada Zagreba Martu Kiš, saborskog zastupnika za češku i slovačku manjinu Vladimira Bileka, veleposlanika Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu Milaima Fetaia i ostale predstavnike veleposlanstava, te sve uzvanike i goste. Prenio je i čestitku Aleksandara Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH, koji nije bio u mogućnosti prisustvovati događaju. Bahnik je govor počeo podatkom da je Grad Zagreb jedini grad, odnosno jedina jedinica regionalne samouprave u Hrvatskoj, koja se može pohvaliti, kako u njemu žive pripadnici svih od 22 Ustavom RH određenih nacionalnih manjina.

– Devetnaest od njih, što su stekle i na izborima ostvarile pravo na svoja vijeća i predstavnike, odlučile su se udružiti u Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, koju u sadašnjem sazivu čini devet vijeća i deset predstavnika. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, osnovana je prije punih 18 godina, 10. prosinca 2003., na Međunarodni dan ljudskih prava, dan kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Od tada taj datum, ovdje u Zagrebu, obilježavamo i kao Dan ove naše Koordinacije – rekao je Bahnik te istaknuo da Hrvatska pripada u red demokratskih zemalja koje su u zakonodavstvo implementirali ovu Deklaraciju, ali i sve druge dokumente Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Europske unije i drugih relevantnih međunarodnih institucija.

– To je jasno vidljivo u našem Ustavu, Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, usvojenom 2002., i nizu drugih zakona. Sa zadovoljstvom možemo istaknuti da Grad Zagreb, u hrvatskim okvirima, prednjači i u implementaciji Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ne samo u formalno-pravnom smislu, nego i razvijajući iskren, plodonosan i partnerski odnos s vijećima, predstavnicima i koordinacijom nacionalnih manjina. Prigoda je podsjetiti da su nadležna tijela Grada Zagreba, već tijekom 2003. i 2004. poduzela niz mjera u primjeni zakona. Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina Grada Zagreba održani su 18. svibnja 2003. Nakon provedbe izbora Grad je osigurao prostor i sredstva za rad izabranih vijeća i predstavnika i svu potrebnu stručnu i tehničku pomoć u procesu konstituiranja vijeća, odnosno uvođenja članova vijeća i predstavnika u obnašanje njihovih dužnosti. U svibnju 2004. Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Grada Zagreba, kojom su u temeljni gradski akt ugrađene odredbe o ovlastima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, o službenoj uporabi znamenja i simbola nacionalnih manjina, te o osiguravanju sredstava za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Iako to nije bila zakonska obaveza, Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba osnovan je Odbor za nacionalne manjine kao stalno radno tijelo Gradske skupštine koje razmatra pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu. Tri člana ovog Odbora imenuju se iz redova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Kroz dosadašnja četiri, kao i ovom aktualnom petom mandatu Koordinacija nastoji ispuniti svoju funkciju usklađivanja i unapređenja interesa vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu. I u ovim godinama, kada je naš grad Zagreb, kroz potrese i pandemiju koronavirusa, doživio potvrdu uzrečice kako jedna nesreća nikad ne dolazi sama, kada su i materijalni i financijski resursi za realizaciju naših planova smanjeni te, s pravom, prioritetno usmjereni na otklanjanje posljedica ove teške situacije, Grad Zagreb uspio je izdvojiti sredstva za rad vijeća, predstavnika i koordinacije, a mi smo uspjeli realizirati dio programskim planovima predviđenih aktivnosti – rekao je Bahnik te najavio prikazivanje dokumentarnog filma snimljenoga 2018. o nacionalnim manjinama Grada Zagreba. Istakno je da je sve to ostvareno uz dobru suradnju s tijelima i institucijama Republike Hrvatske, Grada Zagreba, nadležnim institucijama zemalja iz kojih potječu članovi nacionalnih zajednica i najvećim i najvjernijim saveznicima, građanima Grada Zagreba.

– Na tome im zahvaljujemo i ne sumnjamo u dobru suradnju i u buduće. Grad Zagreb se ponosi svojom otvorenošću, svojom multikulturom i multietničnošću. A pripadnici nacionalnih manjina, kao građani Zagreba, ponose se svojim gradom. Svojim znanjem, zalaganjem i radom, zajedno sa svim sugrađanima, u svakodnevnom životu doprinose ovome gradu. Svojim kulturnim i prosvjetnim djelovanjem čine kulturnu baštinu Zagreba raznovrsnijom i bogatijom. To su radili naši preci, to radimo mi, upravo u tome želimo ustrajati, to želimo prenijeti novim generacijama. Različitosti među nama nisu zapreka istinskoj pripadnosti ovom gradu i ovoj zemlji kao ni želji da zajedno radimo i stvaramo za bolje danas i bolje sutra. Uvjereni smo kako ćemo i nadalje u Gradu Zagrebu imati partnere za dijalog kojim možemo održati sve ono dobro što je postignuto i svakako kreirati nove modele našeg doprinosa onome što naš Zagreb može učiniti boljim mjestom za život.

I na kraju dopustite mi još jednu misao vezanu uz Međunarodni dan ljudskih prava. Mislim da ne moramo čekati poseban dan koji će netko proglasiti kako bi nas upozorio da ljudima treba činiti dobro. Mislim da je najbolje da takve dane odaberemo sami, odnosno najbolje da nastojimo da svaki dan bude takav. Da oni koji čine dobro budu većina a ne manjina – poručio je Bahnik.