MLADI BOŠNJACI – PRIČA O IDENTITETU I USPJEHU

Susret bošnjačke mladeži Hrvatske, koji je 11. ožujka 2017. održan u Islamskom centru u Zagrebu, kao i prošle godine, kad je održan prvi susret, izazvao je veliko zanimanje i pokazao da će ta manifestacija prerasti u tradicionalnu. Bošnjakinjama i Bošnjacima iz Hrvatske, pridružili su se vršnjaci iz BiH i Crne Gore, a potpisana je i deklaracija o zajedničkoj suradnji na regionalnoj razini.

Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je susret organiziralo, pozdravio je sudionike II. susreta bošnjačke omladine iz RH i naglasio važnost jedinstva i ulaganja u budućnost radi očuvanja identiteta.

-Dragi gosti, draga omladino iz Zagreba, Hvatske, BiH i Crne Gore, velika mi je čast ispred Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba pozdraviti vas u sklopu ovog projekta kojim pokazujemo da smo itekako posvećeni radu s mladeži što dokazujemo programima i aktivnostima koje traju cijele godine. Htio bih se zahvaliti Amiru Hodžiću, članu Vijeća, incijatoru ovog programa. Zalagat ćemo se da ovaj skup postane tradicionalni, te da iduće godine pozovemo i Bošnjake iz Srbije, kako bismo pripadnike mlade generacije povezali u jednu cjelinu pred kojom je odgovornost za jačanje i čuvanje nacionalnog identiteta. Mladi će naslijediti generacije koje su na zalazu i bez rada s vama ovo sve nema smisla – rekao je Omerbašić, inače vrlo uspješan pripadnik mlade generacije zagrebačkih Bošnjaka.

Sudionici su burnim pljeskom pozdravili Omrebašića, nakon kojeg im se obratio Mirza Mešić, izaslanik muftije Aziza Hasanovića, poručujući da trebaju razvijati vjerske i bošnjačke vrijednosti, iskrenost i međusobno povjerenje jer samo tako mogu sačuvati identitet.

Jedna od tema susreta bilo je predavanje o važnosti nacionalnog identiteta i imena Bošnjak, asimilaciji i integraciji nacionalnih manjina u RH, ali i o – uspjehu.

O tome je kroz osobno iskustvo govorio Fikret Hodžić, poznati sarajevski novinar s Hayat TV, politolog i autor knjige «Ja sam iz Srebrenice» koju je promovirao i u Turskoj.

Hodžićev životni put satkan je od četiri razine. Prva je tragedija – kao desetogodišnji dječak ostao je bez oca 1995. u velikom pokolju koji je nad Bošnjacima izvršila agresorska srpska vojska. Druga je odrastanje s bratom uz majku, prodavačicu po zanimanju, koja se krajnjim naporima trudila da djeci omogući najosnovnije uvjete za život i odgoji ih kao poštene i marljive ljude. Treća je Hodžićevo mentalno i duhovno sazrijevanje koje ga je prerano kreiralo u ‘odraslog muškarca’ koji vlastitim uspjesima pomaže majci nositi životno breme. Četvrta razina je posvećenost vjeri i Bogu, ljubav i odanost prema obitelji i domovini.

– Drago mi je što sam pozvan ovdje jer je to satisfakcija za sve ono što sam dosad radio. U životu se može uspjeti pored svih nevolja, a ključ mojeg uspjeha je vjera u Boga i – žrtva moje majke. Mislim da je najvažnije imati poštovanje prema svima ljudima, ali najviše prema onima koji su nas rodili. Odrastajući sam gledao kako se moja majka bori osigurati nam osnovne uvjete za život i shvatio da na svijetu nema ničeg jačeg od majčine ljubavi i snage dok brine o svojoj djeci. Gledajući nju, pokušavao sam joj pomoći svojim radom i rezultatima i evo – uspio sam. Cijenite zemlju u kojoj živite i ljude kojima ste okruženi – poručio je Hodžić na kraju izlaganja.

Na novinarsko pitanje kako mu je majka pomogla shvatiti tragediju koja je zadesila obitelj i je li govorila o oprostu je odgovorio:

– Nismo zatrovani nečim lošim, iako je majka imala pravo da ponekad bude grublja, ali nije bila i hvala joj na tome, kao i dragom Bogu što smo odgojeni da ne mrzimo. Ne stavljamo sve ljude u isti koš, a onima koji su nam činili zlo svojim uspjehom pokazujemo da nisu uspjeli u svojem naumu. U knjizi koju sam napisao kažem da je – moj uspjeh moja osveta – kaže Hodžić koji je na pitanje koliko je tragedija oštetila duhoviti mentalni sklop Bosanaca, odgovorio da nešto što je urođeno ne može nestati, ali je malo po strani jer ljudi žive u problemima, pa nije lako uvijek biti duhovit.

Nakon predavanja potpisana je Deklaracija o suradnji mladih Bošnjaka na temelju koje će biti osnovana Koordinacija mladih Bošnjaka. Potpisnici iste su Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačke udruge mladih iz Hrvatske, Mehmed Alić, potpredsjednik Asocijacije mladih SDA BiH, Irman Srebreniković, predsjednik Foruma mladih SDA Hrvatske, i Sead Šahman, predsjednik mladih Bošnjačke stranke Crne Gore.

Susretu su nazočili i neki od najznačajnijih predstavnika bošnjačke manjine u Zagrebu; muftija Ševko Omerbašić, hafiz Aiziz efendija Alili, glavni imam džamije u Zagrebu, Gzmi Redžepi, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, Mevludin Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije u Zagrebu, Ferid Dizdarević, predsjednik BKUD «Sevdah», i Mirsad Srebreniković, predsjednik SDA Hrvatske. Poslije službenog dijela programa sudionici su se družili na domjenku.