MILENA LAH JE AUTORICA PRVE APSTRAKTNE SKLUPTURE U HRVATSKOJ

Hrvatska kiparica Milena Lah, autorica je prve apstraktne sklupture u Hrvatskoj. Rođena je 23. svibnja 1920. u Svetom Križu pokraj Ajdovščine u Sloveniji, a polazila je gimnaziju u Mariboru i u Zagrebu gdje se njena obitelj doselila. Diplomirala je 1949. na Akademiji likovnih umjetnosti kiparstvo u klasi profesora Vanje Radauša. Godinu dana bila je suradnica Majstorske radionice Vanje Radauša i u to vrijeme prvi puta je sudjelovala na skupnoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imala je 1954. u Salonu ULUH-a u Zagrebu gdje je izložila dvadeset i šest skluptura.

Poslije djeluje kao samostalna umjetnica te u nekoliko navrata, u periodu od 1951. do 1955., boravi na višemjesečnim studijskim putovanjima u Rimu, Firenci, Milanu i Parizu gdje usavršava likovno znanje. Na njen umjetnički izričaj najsnažnije su utjecali Barbara Hepworth i posebice Henry Moore, a uzori su joj bili i Jean Arp, Jacques Lipchitz i Constantin Brancusi.

Na početku bogate umjetničke karijere Milena Lah stvarala je realističke skulpture, da bi se poslije bavila sinergijom oblika i simboličnom izražajnosti materijala. Nadahnuća je pronalazila u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i književnosti te je povezala tradicijske oblike sa suvremenim kiparskim idejama (Veli Jože, Umirući galijot). Posebnu je pozornost davala ženskim i dječjim likovima (Žena, Nevjesta, Djevojčica). Osim toga, zaokupljena mitologijom povezivala je geometrijske i figuralne elemente (Ikarov krug, 1982).

U umjetničkoj karijeri dugoj pola stoljeća stvorila je Milena Lah opus u kojem je prožela sva iskustva modernog kiparstva od socrealizma, apstrakcije i visokog modernizma do postmodernizma. Posebno je intrigirala motivima prikazanim u tematskim ciklusima, primjerice dječjom glavom od gipsa 1967. u ciklusu Oblik iskustva poslije Ikarovog pada koji je javnosti predstavila 1973. U ciklusu Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci (1974. – 1978.) brončane je glave postavila na bijeli mramor koji je predstavljao tijelo, a u ciklusu Konačna varijacija motiva u Ikarovom krugu (1978. – 1982.) kristalnim glavama s apstraktnim raznobojnim mramornim oblicima ostvaruje emanaciju duhovnog u materijalnom.

Jedan o njenih ciklusa je i Mjesečevi stupovi ili Kozmički miljokazi (1983.–1988.) u kojem kamen različitih boja dinamizira grafičkim arabeskama. Bila je opčinjena pticama, posebno galebovima pa ih je radila od gipsa i kamena, ali i slikala. Među njenim djelima je i ulje na platnu Plavi galeb iz 1962. Keramikom se bavila tijekom devedesetih godina, a 1995. u gipsu je napravila Vrata za treće tisućljeće/2000. godina. Milena Lah je 1963. počela sudjelovati na likovnim seminarima i na oko 170 ih je bila u bivšoj državi, Hrvatskoj i u Europi. Sve sklupture koje je radila na tim simpozijima napravila je u kamenu, a dio ih je postavljen na otvorenom: Stol mira (1991., kamen) u Kostanjevici na Krki, Galijot (1964., mramor) u Prilepu, Pokrenuti oblik (1968., kamen) u Krastalu pokraj Villacha u Austriji, Galebovi lete (1970., kamen) u Dubrovi pokraj Labina, Njih dvoje (1971., kamen) u Sankt Margarethen im Burgenland, Galeb koji hoda (1975., kamen) u Bad Kreuznachu u Njemačkoj, Skulpturalna kompozicija (1975., granit) i Dva stupa (1975., mramor) u Perchtoldsdorfu pokraj Beča, Sjedalica za kralja i kraljicu (1978., granit) u Saarbrückenu i Stol mira (1982., mramor, granit) u Kaiserslauternu u u Njemačkoj. Porta poetica (1987, granit) Budduso pokraj Cagliarija…

Dobitnica je brojnih nagrada među kojima su najvrjednije nagrada HDLU 1991. i nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo 1996. O njoj je redatelj Bogdan Žižić snimio 2000. dokumentarni film za HRT. Dala je veliki doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i sudjelovala u osmišljavanju i radu brojnih međunarodnih simpozija koji su se bavili ulogom kipara i odnosom skulpture prema prirodnom i posebno urbanom okruženju, te stvorila više od 400 tona monumentalnih skulptura širom Europe.

Milena Lah umrla je 15. lipnja 2003. u Zagrebu.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.