MI ŽIVIMO PO TOME ŠTO SMO LJUDI, ŠTO JESMO ILI NISMO MORALNE OSOBE…
Knjiga Uz Bosnu autora Seada Alića, sveučilišnog profesora, koju su objavili Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, predstavljena je večeras u Novinarskom domu u Zagrebu. O knjizi su govorili i Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, i Sead Berberović uime Bošnjačke nacionalne zajednice.
Ova se knjiga razlikuje od ostalih i po tome što nema podataka o autoru. Umjesto biografije Alić piše: „Jedino što autor smatra važnim jest nadahnuće koje oblikuje njegovu rečenicu. To je nadahnuće ono što tjera na svakodnevne pokušaje uobličivanja duha u riječ. To je nadahnuće ‘krivac’ i za ovaj pokušaj pronalaženja svjetla na crnim podlogama geostrateške točke koja je i autoru podarila život i kojoj se autor želi ovom knjigom barem dijelom odužiti.“
Sead Alić, rođen je 1956. u Donjoj Vraci pokraj Zenice. Diplomirao je filozofiju i južnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao dva doktorata, jedan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a drugi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Redoviti je profesor komunikologije, medija i novinarstva na Sveučilištu Sjever, osnovao je Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, radio je u nekoliko medija, sudjelovao na brojnim znanstvenim konferencijama, te napisao nekoliko knjiga.
Govoreći o knjizi, koja sadrži devedest tekstova i komentara o BiH, Berberović je istaknuo da Alić piše vrlo jasno o temeljnim univerzalnim pitanjima poput morala, vjere, nacije, moći, geostrateških, političkih i religijskih interesa, govoru mržnje, ratnim zločinima… Hodžić je naglasio da knjigu Uz Bosnu treba čitati uživajući jer je Alić neke apstraktne i složene stvari objasnio na vrlo jednostavan način. Ovako piše Alić:
„Mi živimo po tome što smo ljudi, što jesmo ili nismo moralne osobe, što pokušavamo jedno drugome pomoći u životu tako što ćemo biti ljudi i kod nas u Bosni i Hercegovini oduvijek se znalo i tako se živjelo…“ Sažeto je pojasnio i kako je knjiga nastala i o čemu govori:
„Tekstovi ove knjige nastajali su i objavljivani zadnjih petnaestak godina. Najlakše bi bilo reći da je u središtu svih ovih tekstova Bosna i Hercegovina. No bosanskohercegovački čvor čvrsto je zapetljao pitanja morala, vjere, rata i mira, nacija, pitanja moći, geostrateških interesa, filozofijsko i religijsko-hijerarhijskih interpretacija Boga, pitanja govora mržnje, ratnih zločina, medijskih zločina, zločina šutnje, i još mnogo toga naravno. Tekstovi pisani o situaciji u Bosni i Hercegovini postali su prostor propitivanja filozofijskih, političkih, teoloških i drugih važnih pitanja sadašnjice. Utoliko su granice bosanskohercegovačkog trokuta samo okvir. Unutar tog okvira pronalaze se, potvrđuju ili osporavaju argumenti, odnosno stavovi propitivani i u drugim knjigama ovoga autora.“
Promocija knjige odvila se u vrlo emotivnom ugođaju čemu je pridonio i nastup ansambla “Bosana” na čijem je repertoaru bila bošnjačka tradicionalna pjesma sevdalinka. Program je vodio pjesnik Enes Kišević, a promociji su prisustvovali brojni pripadnici bošnjačke zajednice iz Zagreba i Zagrebačke županije, među kojima je bio i Salih Huremović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije.
