LAV KALDA – PROJEKTANT HRVATSKOG SABORA I ČEŠKIH DOMOVA

Među arhitektima koji su Zagrebu dali izgled velegrada ističe se Lav Kalda, rodom iz Češke, bečki student kojeg je u glavni grad Hrvatske privukla živa graditeljska aktivnost u prvim godinama i desetljećima 20. stoljeća te je ovdje trajno i ostao, saživjevši se s hrvatskim kulturnim i javnim životom, kao i češkom manjinom. Rodio se u mjestu Bílovec u Šleskoj 10. rujna 1880. kao Leo Katz u židovskoj obitelji koja je nakon prelaska na evangeličku vjeru promijenila prezime u Kalda. U Hrvatskoj će Leo Kalda pohrvatiti ime u Lav (spominje se i kao Lavoslav), a u krugovima češke manjine koristio je oblik Lev. Školovao se u Brnu gdje je završio Višu državnu obrtnu školu, a u Zagreb je došao 1901. na poziv arhitekta Martina Pilara, koji je također bio davnog češkog podrijetla. Kalda je najprije radio u njegovoj tvrtki „Pilar, Mally, Bauda“ kao građevinski poslovođa, a zatim ga je 1903. Pilar poslao na daljnje školovanje u Beč na Akademiju likovnih umjetnosti kod Viktora Luntza, kojega će već 1904. zamijeniti Friedrich Ohmann. Tijekom studija Kalda je dobio dvije nagrade za svoja idejna rješenja, a u Zagreb se vratio s novim znanjima i diplomom 1906. Nastavio je raditi u Pilarovoj tvrtki surađujući u izvedbi ili projektiranju više od 20 gradnji, od kojih je najznačajnija zgrada banke u Jurišićevoj 17, sve dok tvrtka 1907. nije obustavila djelovanje. Iste godine Kalda dobiva hrvatsko državljanstvo i time Hrvatska i službeno postaje njegova druga domovina, a 1908. zajedno s Ivanom Štefanom osniva poduzeće „Kalda i Štefan, arhitekti i graditelji“. Kad je 1922. Štefan napustio tvrtku, ona je nastavila djelovati pod nazivom „Arhitekt Leo Kalda, građevno poduzetništvo“. Projektirao je preko 150 javnih i privatnih zgrada, od toga 30 u secesijskom stilu. Prema ocjeni povjesničarke umjetnosti Darje Radović Mahečić, glavne osobine Kaldinih zgrada su solidnost, jednostavna monumentalnost, vješta kompozicija i visoka razina izvedbe. Najznačajnije Kaldino djelo je obnova zgrade Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka koju je u cijelosti izvodio od 1909. do 1911. Za projekt pregradnje stare županijske zgrade za saborsku palaču bio je 1907. raspisan javni natječaj na koji se javilo više arhitekata. Njihove ideje sadržane su u nacrtu čija izrada je, nakon niza peripetija i polemika, bila povjerena Kaldi. Svoj osobni pečat saborskoj zgradi dao je lođom i raskošnim secesijskim prozorima u velikoj vijećnici Sabora. Te su se intervencije dobro uklopile u raniji klasicistički interijer.

Od javnih zgrada među Kaldinim djelima uz Sabor ističe se Trgovačka i obrtnička komora (današnja zgrada Hrvatske gospodarske komore) na Rooseveltovom trgu sagrađena 1914. Riječ je o sjajnom primjeru secesijske arhitekture koju izvana ukrašavaju reljefi na pročelju, a iznutra šareni vitraji s alegorijskim prikazima pojedinih obrta. Također je 1910. projektirao i prijamnu zgradu Medicinskoga fakulteta, prvu zgradu buduće klinike na Šalati, kao i Dom društva Merkur u Perkovčevoj i zgradu osiguravajućega društva Croatia na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice. Značajna Kaldina djela su i tri vile u Nazorovoj ulici koje svjedoče o prodoru secesije u zagrebačku arhitekturu, a od Kaldinih nerealiziranih projekata najbitniji je onaj za planirani Hrvatski narodni muzej na Strossmayerovom trgu (1911.–1913). Pročelja zgrada koje je Kalda projektirao između dva svjetska rata nešto su jednostavnija od onih u secesijskom razdoblju i radi se o prijelaznim oblicima između secesije i racionalnog funkcionalizma koji ipak nije uspio u potpunosti prihvatiti. Kalda je često radio i na preoblikovanju neuglednih građevina kojima je davao novo suvremeno lice često se koristeći motivom erkera (izbočenog zatvorenog balkona). Od djela izvan Zagreba izdvajaju se zgrada Prve hrvatske štedionice u Crikvenici (1923.) i evangelička crkva u Hrastovcu kraj Garešnice (1929.). Evangeličku crkvu projektirao je 1909. i u svom zavičaju, u gradu Valašské Meziříčí.

Lav Kalda bio je i istaknuti pripadnik češke manjine kojom je dao velik doprinos i kao arhitekt i kao dobrotvor. Češkoj dopunskoj školi u Zagrebu, osnovanoj 1922., prepustio je prostor u svojoj zgradi u Krajiškoj ulici te je škola ondje počela djelovati 1923. Školu je Kalda pomagao i financijski, a 1930. imenovan je starješinom Matice školske, odbora Čehoslovačkog saveza (krovne organizacije češke i slovačke manjine u Kraljevini Jugoslaviji) zaduženog za brigu o češkim školama. No najznačajnije što je Kalda napravio za češku manjinu ipak su češki domovi koje je projektirao besplatno u čak osam mjesta; Zagrebu, Daruvaru, Hercegovcu, Međuriću, Jazveniku, Daruvarskom Brestovcu i Kaptolu te u Novoj Vesi kod Bosanskog Kobaša u Bosni i Hercegovini. Ti domovi postoje i danas i važna su središta kulturnog života češke manjine. U Daruvaru je Kalda 1931. projektirao i zgradu češke Gospodarske škole.

Češki dom u Zagrebu, u Ulici Pavla Šubića, sagrađen je 1937., a od 1941. do 1998. u njemu je bio smješten zagrebački radio, odnosno kasnija radiotelevizija. U velikoj dvorani Češkog doma 1991. snimljen je spot za pjesmu Moja domovina. Povratkom zgrade u ruke Češke besede Zagreb, kao njenog zakonitog vlasnika, razgranala se i kulturno-prosvjetna aktivnost ove najstarije manjinske udruge u Zagrebu i Hrvatskoj koja će 2024. proslaviti svoju 150. godišnjicu. Češki dom u Daruvaru zanimljiv je i po tome što ga je 1939. na svečanosti njegova otvaranja blagoslovio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.

Od 1949. do 1950. Lav Kalda je radio u Državnom građevnom poduzeću Visokogradnja, a zatim je otišao u invalidsku mirovinu. Od 1952. do smrti bio je predsjednik Nadzornog odbora Češke besede Zagreb. Umro je u Zagrebu 10. listopada 1956. i pokopan je u arkadama na Mirogoju. Zanimljivost da je jedan Čeh projektirao i zgradu Hrvatskog sabora i zgrade sedam čeških domova simbolički govori o ukorijenjenosti češke manjine u Hrvatsku kao njihovu domovinu.

Napomena: Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Prikupljanje kolačića (en. Cookies)

Kolačići i pasivno prikupljanje podataka - proširene informacije o kolačićima

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koristite kolačiće i slične tehnologije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje web stranice te poboljšalo iskustvo korisnika. Ovaj dokument pruža detaljne informacije o uporabi kolačića i sličnih tehnologija, metodama upravljanja kolačićima, te kako se koriste unutar web stranice www.nacionalnemanjine.hr

Definicija

Kolačići (en. Cookies) su tekstualne datoteke (slova i/ili brojevi) koji sadrže skupine podataka pohranjenih na računalima ili mobilnim uređajima svaki put kad posjetite web stranicu putem preglednika. U svakom sljedećem posjetu preglednik šalje ove kolačiće web stranici koja ih je kreirala ili na drugu web stranicu. Kolačići omogućuju web stranicama pohranu određenih podataka kako bi se omogućilo jednostavnije i brže pregledavanje web stranica.

Kolačići se koriste za različite svrhe i imaju različite karakteristike.

Vrste kolačića

www.nacionalnemanjine.hr ne koristi kolačiće na svojim web stranicama u komercijalne ili marketinške svrhe.

Web stranice www.nacionalnemanjine.hr koriste sljedeće kategorije kolačića:

Tip kolačića Svrha
Kolačići nastali pregledavanjem web stranice (en. session i browsing cookies) Ovi kolačići su potrebni za ispravno funkcioniranje web stranice i za korištenje usluga sadržanih na istoj. U njihovoj odsutnosti, web stranice ili neki od njezinih dijelova možda neće raditi ispravno. Stoga se ovi kolačići uvijek koriste bez obzira na korisničke postavke. Ova kategorija kolačića se uvijek šalje iz naše domene.

Korisnici mogu izbrisati ove kolačiće pomoću svoje funkcije preglednika.

Servis Opis Primjer Linkovi
Kolačići sesije Nužan za korisničko pregledavanje PH_HPXY_CHECK
Stalni kolačići Nužan za prikazivanje podsjetnika o privatnosti gdpr-cookie-compliance
Tip kolačića Svrha
Analitički kolačići Ovi kolačići se koriste za prikupljanje podataka o korištenju web stranice, primjerice, stranice koje češće posjećujete. Oni ne pohranjuju osobne podatke korisnika, ali prikupljaju agregirane i anonimne podatke. Ovi kolačići su poslani iz naše domene ili iz domena treće strane.
Servis Opis Primjer Linkovi
Google Analytics Snimanje informacije o tome kako posjetitelji koriste naše web stranice, pojedinosti o posjetima našim web stranicama, odnosno podrijetlo posjetitelja.  _ga, _gat, _gid google.com/policies/privacy/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies /cookies/

http://www.google.hr/intl/ hr/policies/technologies/ managing/

developers.google.com

Tip kolačića Svrha
Kolačići za integraciju funkcionalnosti trećih strana Ovi kolačići koriste se za korištenje funkcionalnosti web stranice (npr. ikone društvenih mreža za dijeljenje sadržaja ili za korištenje usluga koje pruža treća strana).

Napomena: kolačići trećih osoba mogu promijeniti ime i povećati ili smanjiti broj u bilo koje vrijeme i bez prethodne najave od treće strane.

Pristanak Internet korisnika

Pružanje podataka od strane korisnika je izbor.

Korisnik uvijek ima mogućnost povući pristanak klikom na postavke u lijevom donjem dijelu stranice.

Korisnici mogu postaviti svoj preglednik da javi upozorenje o prisutnosti kolačića i odlučiti žele li ih prihvatiti ili odbiti. Štoviše, korisnik može obrisati kolačiće kroz funkcije dostupne u svakom Internet pregledniku.

Detaljni opisi kontrola kolačića za pojedine preglednike:

Chrome: https://support.google.com/chrome/answer/95647?hl=hr
Firefox: https://support.mozilla.org/hr/kb/Uklju%C4%8Divanje%20i%20 isklju%C4%8Divanje%20kola%C4%8Di%C4%87a
Internet Explorer: http://windows.microsoft.com/hr-HR/internet-explorer/delete-manage-cookies#ie=ie-11
Opera: http://help.opera.com/Windows/10.00/en/cookies.html
Safari: https://support.apple.com/hr-hr/HT201265