BIJELIM TRAKAMA ODANA POČAST ŽRTVAMA
Manifestacija «Dani bijele trake» održana je 31. svibnja 2017. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu čime je obilježeno stradanja Bošnjaka i Hrvata Prijedora, Ljubije i doline rijeke Sane 1992. u BiH.
Na isti datum prije 25 godina srpska vlast je izdala naredbu da svi Bošnjaci i Hrvati u tom dijelu BiH moraju nositi bijele trake na ruci, a kuće i stanove obilježiti bijelim plahtama. Tako su postali meta i progon je počeo.
U tom kraju BiH nije bilo ratnih sukoba, ali srpska vojska i paravojne snage počinile su veliki zločin nad nesrpskim stanovništvom.U samo tri mjeseca ubijeno 3.173 civila među kojima 102 djece i 268 žena. Ubijeno je 186 Hrvata, a među 102 ubijene djece prijedorskog kraja je i petero hrvatske. Broj bošnjačkih žrtava je daleko veći jer su bili u većini, a mnogi su nakon zvjerskog mučenja ubijeni u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje i pokopani u masovnim grobnicama. Osim ubijanja, provođen je svakovrsni teror između ostalog i silovanje žena. S područja općine Prijedor je protjerano više od 52.000 ljudi, a sudbina mnogih nesrpskih civila je nepoznata pa se pretpostavlja da je broj ubijenih veći, kao i to da ima još neotkrivenih masovnih grobnica.
Iako je Haški sud osudio 37 ratnih zločinaca iz Prijedora, srpska vlast ne priznaju zločin i odbija izdati dozvolu za gradnju spomenika žrtvama.
Manifestacija je nazvana po bijelim trakama, Bošnjaci taj dan obilježavaju diljem svijeta, a već petu godinu zaredom održava se u Zagrebu. Njome se želi sačuvati sjećanje na žrtve, stoga su bošnjački aktivisti na Trgu dijelili bijele trake koje su brojni Zagrepčani prihvatili i tako se pridružili obilježavanju stradanja Bošnjaka i Hrvata Prijedora i okolice. Nakon podjele bijelih traka, u Europskom domu otvorena izložba «Kad je vrijeme stalo» autora dr. sc. Muje Begića i Edisa Vojića. Radi se o fotografijama satova i sličnih predmeta koji su pripadali žrtvama pronađenim u masovnim grobnicama na području Prijedora i Sanskog Mosta.
Osim autora, na otvorenju izložbe sudjelovao je i dr. sc. Rasim Muratović, ravnatelj Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. U programu je nastupila i glazbeno-poetska grupa Zefir.
Organizator ove manifestacije je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagrebu na čelu s predsjednikom Harunom Omerbašićem, a u suradnji s Europskim domom Zagreb, Udrugom „Hrvatski dom“ Ljubija i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i kršenja međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Udrugu „Hrvatski dom“ Ljubija predstavljao je predsjednik Zaharije Gavranović. Manifestacija se održala pod pokroviteljstvom Milana Bandića gradonačelnika Grada Zagreba.
Događaju su nazočili; Branko Lustig, filmski producent i logoraš Auschwitza, gradonačelnik Bandić, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj koji su u svojim govorima poručili da se zločin ne smije zaboraviti. Među prisutnima su bili i Elizabeta Knorr, pomoćnica pročelnika Sektora za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine, Miro Laco, pročelnik Ureda gradonačelnika GZ, Bermin Meškić, izaslanik muftije Aziza Hasanovića, izaslanstvo Veleposlanstva BIH, brojni zagrebački Bošnjaci, predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagrebe te brojni Zagrepčani.