Berlin: Dokumentarna izložba “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća“

Dokumentarna izložba “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća / Deutsche in Zagreb und Umgebung durch die Jahrhunderte”.
U  Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu svečano je otvorena  dokumentarna izložba “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća/Deutsche in Zagreb und Umgebung durch die Jahrhunderte”, autora Gorana Beusa Richembergha službenog predstavnika njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, koji je autor tekstova, odabira fotografija i ilustracija i organizator izložbe.
Otvaranju izložbe u prostorijama veleposlanstva RH u SRNjemačkoj uz oko 130 posjetitelja nazočili su dr. Bernd Fabritius, povjerenik Savezne vlade za manjine u inozemstvu i iseljenike (koji je održao i pozdravni govor), dr. Harald Roth, ravnatelj Njemačkog kulturnog foruma Istočne Europe (koji je održao i pozdravni govor), Bernard Gaida, glasnogovornik Radne zajednice njemačkih manjina (u inozemstvu) i lider njemačke zajednice u Poljskoj, predstavnici njemačkih manjina iz 20-ak zemalja, Vladimir Ham predsjednik Zemaljske udruge Podunavskih Švaba (koji je održao uvodni govor govor prije otvaranja izložbe), Hanna Klein, direktorica Njemačke zajednice iz Osijeka, dr. Ivan Rittig, predsjednik Zajednice Nijemaca iz Zagreba, Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu, uglednici iz hrvatske zajednice u Berlinu, Igor Kolman iz Zagreba, te drugi uzvanici iz javnog života Hrvata i Nijemaca u Berlinu. Veleposlanstvo RH u SR Njemačkoj predstavljao je Ivan Bojanić, privremeni otpravnikom poslova, koji je održao uvodni govor prije otvaranja izložbe.

Autor izložbe Goran Beus Richembergh saborski zastupnik u Saboru RH zahvalio je na podršci, toplim i lijepim riječima, uvodnim obraćanjima, komentarima i čestitkama između ostalih i jednom od suradnika na ovom projektu Arne Hartig atašeu za kulturu njemačkog Veleposlanstva u RH u Zagrebu,  dr. Igeborg Szoloszi iz Kulturforuma u Potsdamu i Petri Radić iz veleposlanstva RH u SR Njemačkoj, koje su se jako potrudile da izložba dođe u Berlin. Zahvala je odaslana i Renati Trischler iz Radne zajednice njemačkih manjina iz Berlina bez čije se pomoći ovo sve skupa ne bi ni dogodilo, kazao je Beus Richembergh, te se na kraju zahvalio i Željku Lipošćaku iz veleposlanstva RH u Berlinu s kojim  je izložbu instalirao u prostorijama veleposlanstva.
Svi su bili divni i svima puno hvala, kazao je Beus Richembergh, koji je održao i pozdravni govor na otvaranju izložbe u Berlinu).
VIDEO Berlin: Dokumentarna izložba “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća“.

Berlinska dokumentarna izložba “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća se sastoji od 22 informativno-slikovna panoa (80×125 cm) na kojima su tekstualno obrađene određene tematske cjeline: Njemačka nacionalna manjina u Hrvatskoj (uvod), Naseljavanje Nijemaca u Hrvatsku kroz povijest, Prve važnije zajednice njemačkih doseljenika u središnjoj Hrvatskoj, Nijemci u Samoboru, Saski rudari u Rudama kod Samobora, Nijemci na Gradecu (Griču), Pioniri zagrebačkog zdravstva i ljekarništva, Grofovi Celjski, Markgrof Juraj Brandenburški u Hrvatskoj,Velikaška obitelj Kulmer, Velikaška obitelj Thurn und Taxis u Hrvatskoj….

Tekstovi su pisani dvojezično (na hrvatskom i njemačkom jeziku) i prati ih oko 120 fotografija, faksimila i ilustracija. Izložba je prvi dio istoimenog projekta. Drugi dio će biti autorska knjiga/monografija Gorana Beusa Richembergha (s bitno proširenim tekstualnim sadržajem i većim brojem ilustracija) koja će biti dovršena tijekom 2019. a tiskana u 2020. godini, kazao nam je Beus Richembergh.
Suorganizator izložbe je Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj.

Njemačka nacionalna manjina spada u malobrojnije nacionalne zajednice u Hrvatskoj, ali bilježi dugu i bogatu povijest. Najbrojnija je bila u razdoblju između dva svjetska rata kad je brojala oko 170 tisuća pripadnika. Danas je tek oko 3 tisuće deklariranih pripadnika njemačke manjine u Hrvatskoj. No računa se da je još najmanje 50 tisuća stanovnika Hrvatske koji nose njemačka prezimena i čiji su se bliski preci smatrali Nijemcima.

Vjerojatno je još više onih onih čiji su dalji preci bili Nijemci, ali su se odavno asimilirali u hrvatski nacionalni korpus. Germanski, odnosno njemački i austrijski utjecaji na formiranje hrvatskog kulturnog kruga, društvenog života, institucija ali i same hrvatske moderne političke nacije brojni su, snažni i trajni.

Oni se ne očituju samo u povijesnim ličnostima i događajima koji su određivali budućnost niti u bogatoj materijalnoj baštini nego i u običajima i tradicijama hrvatskoga naroda. Povijest hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti, graditeljstva, urbanizma, školstva, građanskih i političkih institucija, sporta, gospodarstva, vjerskih zajednica i mnogočega drugog bila bi sigurno drugačija i vjerojatno siromašnija bez utjecaja i ostvarenja Nijemaca koji su u Hrvatskoj živjeli i stvarali kroz gotovo tisuću godina. Iako je njemačka nacionalna manjina dominantno živjela u ravničarskim krajevima Slavonije i Srijema, dobar dio njih bio je vezan za gradove i područja središnje Hrvatske, osobito za Zagreb i Zagrebačku županiju, gdje su Nijemci prisutni još od kasnog srednjeg vijeka. Prema popisu pučanstva iz 2011. godine danas na području Zagreba i njegove okolice živi tek oko 470 deklariranih Nijemaca.
Berlinsko izdanje dokumentarne izložbe “Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća/Deutsche in Zagreb und Umgebung durch die Jahrhunderte”, može se pogledati u prostorijama veleposlanstva RH u SR Njemačkoj na adresi Ahornstraße 4, 10787 Berlin do 28.11. 2019.

izvor: http://www.berlinskimagazin.com/index.php/en/350-video-foto-berlin-dokumentarna-izlozba-nijemci-u-zagrebu-i-okolici-kroz-stoljeca