ALBANCI SE PONOSE SKADARSKIM STATUTIMA
Koliko Albancima znače Skadarski statuti nastali u 14. stoljeću, te koliko je taj zakonik; podijeljen na građansko, kazneno i javno pravo djelomično u skladu s današnjim zakonom, pokazalo je predavanje Skadarski statuti – spomenik srednjovjekovne Albanije održano 18. svibnja na Tribini grada Zagreba. Organiziralo ju je Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, a o Skadarskim statutima govorili su prof. dr. sc. Lucia Nadin, sa Sveučilišta u Padovi i Veneciji u Italiji, i dr. sc. Pëllumb Xhufi, akademik i povjesničar, izvanredni profesor Odjela za srednjovjekovne studije Instituta za znanost u Tirani u Albaniji. Na predavanju je predstavljena publikacija “Skadarski statuti u prvoj polovici XIV. stoljeća s dopunama 1469.” kojoj su predgovor napisali Lucia Nadin i Pëllumb Xhufi.
Prije početka predavanja u ime organizatora prisutne je pozdravio Shuip Ziberi, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, ističući važnost Skadarskih statuta za društvenu povijest Albanije kao i to što je ova knjiga objavljena u godini Skenderbega. Saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, istaknula je da za albansku zajednicu, u matičnoj državi kao i u iseljeništvu, objava ove knjige ima iznimno značenje.
Nakon uvodnog dijela, riječ je prepuštena predavačima; profesorica Nadin je ispričala kako je u arhivu otkrila Skadarske statute i počela ih istraživati. Na prvoj stranci Statuta bila je riječ liberta, sloboda. Nadin je istaknula da su Statuti nizom pravila uredili društvene odnose, a neka od njih vrijede i danas. U Skadarskim statutima u jednom od pravila o izboru vladajućih stoji da se treba birati najsposobnije i najponiznije. Nadalje ženama je dano pravo oporučivati i svjedočiti pred sudom. Također se nalagalo poštovati žene i čuvati žensku časti. U Skadarskim statutima regulirana je i krvna osveta, a o tome dijelu govorio je profesor Xhufi. Predavanje je održano na talijanskom i albanskom jeziku uz simultani prijevod.
Ovom Albancima iznimno važnom događaju, prezentaciji najvažnijih spomenika njihove povijesti, prisustvovali su i diplomati; veleposlanik Albanije u Hrvatskoj Ilir Melo, veleposlanik Kosova Gezim Kasapolli, i treći tajnik Veleposlanstva Makedonije u Hrvatskoj Bashkim Misimi. U publici su bili i akademik August Kovačec i brojni pripadnici zagrebačke albanske zajednice i ostali građani Zagreba, a program je vodila Melita Oreškoveć, tajnica Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zageba.